Produkcija

Ususret obilježavanju 100. godišnjice rođenja velikog pjesnika Maka Dizdara

Dramski studio Ilirik u nekoliko gradova organizira pjesničko-glazbenu večer ''Modra rijeka''

Sudjeluju: Rubina Sarajlić (glumica), prof. Silvana Dragun, Mješoviti zbor KDB Preporod - Split, Sunčica, Grgo i Ivan Semerad (mandolina, gitara, bas gitara)

 

 

Povodom 300. godišnjice Sinjske alke na programu Dana Alke i Velike Gospe

Kazališni spektakl ‘‘Opsada Sinja 1715’’

U okviru obilježavanja 300. obljetnice Alke i Velike Gospe, u organizaciji Turističke zajednice grada Sinja, Dramskog studija Ilirik iz Splita i Kulturne udruge ''Marko Marulić'', u Sinju će se 13. kolovoza 2015. održati kazališni spektakl ''Opsada 1715''. Na autentičnim lokacijama Staroga grada i sinjske varoši, pod okriljem kolovoške noći, već nekoliko godina uprizoruju se događaji koji su prethodili slavnoj pobjedi nad Osmanlijama 15. kolovoza 1715. godine.Prema scenarijskom predlošku prof. Velimira Borkovića, predstava počinje najavom dolaska preko 40 000 osmanlijskih vojnika iz Bosne preko Prologa na Kamešnici krajem srpnja 1715. godine. Predvođeni Mehmed pašom Ćelićem htjeli su pokoriti puk u dolini Cetine, a posebno dobiti prevlast nad Sinjem. No, Sinjani na čelu s don Ivanom Grčićem nisu prihvatili ultimatum već su se (njih 700) pripremili na obranu, najprije s Kamička, a potom se povukli na tvrđavu Grad.

 

Bezuspješna opsada goleme neprijateljske vojske po obližnjim brdima i pod zidinama Sinja trajala je sedam dana. Branitelji su pružali snažan otpor, moleći se Majci od Milosti, Čudotvornoj Gospi Sinjskoj. Osmanlije su napokon poražene zauvijek te su u osvit 15. kolovoza napustili Sinj i Cetinski kraj. Dramu koja svjedoči o slavnoj obrani Sinjana od najezde Osmanlija pod zagovorom Blažene Djevice Marije 1715. godine izvesti će glumci Sinjskog pučkog kazališta u režiji Rade Perkovića. Još od njene praizvedbe 2006. godine u sklopu manifestacije Dani Alke i Velike Gospe, ”Opsada 1715” se izvodi na dvije lokacije, prvi čin na Pjaci, a drugi na staroj tvrđavi Grad. Ove godine zamišljeno je da se prvi čin izvede na Pjaci, s početkom u 20,30 sati, a drugi u Alkarskim dvorima s početkom u 21,30. I ove godine, organizatori su predvidjeli preko 30-ak sudionika, od članova Sinjskog pučkog kazališta, HGSS-a, Udruge za očuvanje kulturne baštine cetinskog kraja, KUD-a Sinj, konjanika klubova ”Alkar” i ”Sokol”, dobošara Gradske glazbe Sinj i dr.
O sinjskoj obrani te slavne 1715. godine fra Andrija Kačić Miošić je u svojem ”Razgovoru ugodnomu naroda slovinskoga” posvetio čak tri pjesme. Međutim, od tada pa sve do današnjih dana u hrvatskoj književnosti o slavnoj sinjskoj bitci pod zagovorom Bogorodice nismo imali značajnijih dramskih djela. Stoga je ovo kazališno djelo postalo jedinstveno i prepoznatljivo kako u očuvanju kulturne baštine cetinske krajine, tako i u promicanju kršćanske kulture i pučkog kazališta, a o čemu svjedoči sve veći broj posjetitelja i turista koji dolaze u Sinj na predstavu.

 

 

PRVI FESTIVAL KRŠĆANSKOGA KAZALIŠTA

Prvi Festival kršćanskoga kazališta održat će se u okviru Antunovih dana 2015. u Zagrebu od 30. svibnja do 5. lipnja 2015. (s početkom u 20.00 sati). Organizator Festivala je Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca i VERITAS – Glasnik sv. Antuna Padovanskoga.

Organizator zahvaljuje svima koji su se prijavili za sudjelovanje na Festivalu. Nakon konzultacija i valoriziranja svake predstave pojedinačno, s napomenom da je neke bilo teško procijeniti zbog nepostojanja audio-vizualnog materijala, selektor je prema kulturno-umjetničkim standardima odabrao sedam najuspjelijih, kako slijedi:

 

Više...

Turneja monodrame FENIKS:

26. siječnja 2014. u 20.30 sati, Split, Nadbiskupsko sjemenište

07. ožujka 2014. u 19.30 sati, Zagreb, SKAC, Palmotićeva 33

10. ožujka 2014. u 19,00 sati, Posušje, FESTIVAL RELIGIOZNE DRAME

Ulaz slobodan!

Pratite nas i na Facebooku!

Novo! Antiratna monodrama ''Feniks''

U srijedu, 13. studenog, u 19,30 sati, na KBF-u, Zrinsko-frankopanska 19, Split,  na ''Tjednu sjećanja na Vukovar i Škabrnju'' bit će praizvedena antiratna monodrama ''Feniks'' Silvane Dragun u produkciji Dramskog studija ''Ilirik''. Monodramu će izvesti glumica Rubina Sarajlić (BiH) u režiji Ante Nadomira Tadića Šutre. Tema monodrame je vrlo provokativna. Marija je Vukovarka koja prošla četnički logor i silovanje. Kroz turbulentni dijaloški monolog sa svojim ''ja'', agresorom i psihijatrom (likom u sjeni) pita se koji je smisao patnje, čemu ratovi i mržnja? Kako oprostiti, nakon svega roditi i postati majka? Iako se čini da Marija ne vidi izlaz u svojim patnjama, do iznenadnog obrata dolazi kad otkriva da je ljubav jedini pravi lijek za traumu. U vjeri i ljubavi pronalazi spas svoje duše. Odlučuje prekinuti spiralu zla i roditi dijete suprostavljajući se onima koji su je nagovarali na abortus. Ona se na radikalan način želi suprotstaviti zlu. Njena bitka završava tako da se od žrtve pretvara u pobjednicu, heroinu koja nošena gotovo nadnaravnom snagom uskrsava iz pepela poniženja. Psihijatar, lik u sjeni, kojemu povjerava patnje svoje duše divi se njezinoj vjeri i jakosti. Ohrabruje ju da nastavi ići tim putem naglašavajući kako je i u najtežim iskušenjima važno naučiti gledati preko zida patnje i ne dozvoliti da ostanemo zarobljeni u vlastitom zatvoru samosažaljenja i kazne.

Ova predstava govori o genocidu i pokazuje kako je cilj velikosrpske agresije nad zatočenim civilima u logoru bio oduzeti im smisao života i volju za život, i da smo kao društvo svi pozvani dati svoj obol u rasvjetljavanju istine o Domovinskom ratu, rehabilitaciji i liječenju ratnih strahota.

''Moje tijelo je Zemlja posvađanih naroda, iskaspljena, izmučena. Moje ime je logorski broj, potrošački kod, 18246. Ja sam žena koje nema, država koju su psi rata na smrt osudili. (…) Ne! Niste vi pucali u broj, potrošački kod. Vi ste pucali u svoj zavičaj, majku, sestru, ženu koju volite, dijete za kojim čeznete. Sad kopate jame zaborava kako bi prekrili zločin. Ništa neće biti zaboravljeno. Zemlja vidi sve, Zemlja sve čuje. Vi i ja ćemo gledati zajedno u lice pravde. (Stanka) Srest ćemo se opet na raskrižju, u usudu. Srest ćemo se, krvniče opet, ti sa svojim bijesom, ja sa svojom tugom. Kako jadno! (Stanka) Mitove o mržnji Hrvata, Srba i Bošnjaka kovali su politički psihopati u piramidama zla. Zločinci svoju povijest pišu na mrtvačkoj glavi. (…) Mir! Kako ta riječ gordo zvuči u balkanskoj klaonici smrti. Nigdje nema mira, a svi se pozivaju na mir. (Granatiranje, zvuk sirene).'' (ulomak iz monodrame ''Feniks'' Silvane Dragun)


 

Više članaka...
Croatian(HR)English (United Kingdom)
Podržite naše projekte donacijom na žiro račun 2330003-1100408467 (Splitska banka)

Prijave